Sjedište: Perkovčeva 59, 10430 Samobor
Web: www.speleo-klub-samobor.hr
Speleološki klub Samobor (SKS) osnovan je 1. srpnja 2000. godine u Planinarskom centru u Koretićima na Žumberku. Osnovali su ga novi članovi i članovi Speleološkog odsjeka HPD „Japetić“ iz Samobora čiju je tradiciju nastavio novoosnovani Klub. Posredstvom Tomice Rubinića i Ilije Rašića, Klub dolazi u posjed speleološke arhive koju su oni godinama vrijedno stvarali zajedno sa članovima SO HPD Japetić te od tih temelja kreće i dio novih istraživanja SKS-a.
Kroz klub je prošlo više od 140 članova, a u veljači 2024. ih je 22. Nakon boravka u prostorijama PD Japetić i vlastitih prostorija u Samoboru od 2020. godine Klub ima prostorije u Društvenom domu u Otruševcu. Iz praktičnih razloga Klub je trenutno registriran na adresi Zajednice tehničke kulture Grada Samobora u Ulici Ljudevita Gaja 48.
Ubrzo nakon osnivanja, 2002. godine Klub je primljen u članstvo Zajednice kulture Grada Samobora (ZTKGS), a 2004. godine i u Zajednicu tehničke kulture Zagrebačke županije. U radu obje Zajednice sudjelujemo preko naših predstavnika i kroz različite programe koji se financiraju iz gradskog proračuna. Kroz mogućnost tzv. kapitalnih ulaganja Klub je nabavio i nešto vrjednije opreme. Član Kluba Krešimir Motočić je od 2005. do 2015. godine obavljao dužnost predsjednika ZTKGS, Nenad Buzjak je od 2005. do 2009. bio član Nadzornog odbora, dok je Darko Henc od 2012. do 2015. godine obavljao funkciju tajnika. Za svoj doprinos tehničkoj kulturi Klub je 2010. godine dobio Županijsku nagrada tehničke kulture „Rudolf Perešin“.
Od 2005. godine SKS je učlanjen u Hrvatski speleološki savez kao krovnu speleološku udrugu RH. U radu Saveza sudjelujemo putem naših delegata, kao članovi raznih tijela i povjerenstava te na stručnim edukacijama, skupovima i ispitima. U vrlo izazovnom razdoblju za Savez, za predsjednika Saveza je izabran Nenad Buzjak i to u dva mandata: 2017.-2019. i 2019.-2021. Osim toga bio je predsjednik, a zatim i član Stručnog povjerenstva za zaštitu speleoloških objekata i krša Saveza te je pokrenuo i četiri godine uređivao web stranicu i objave na društvenim mrežama. Osim njega, Krešimir Motočić je bio član Stručnog povjerenstva za školovanje Saveza i to od 2010. do 2021. godine te član Nadzornog odbora 2017.-2021. godine.
Temeljne djelatnosti Kluba su speleološka istraživanja, speleološka edukacija, znanstveno-stručni rad, razvoj tehničke kulture te zaštita prirode. Članovi su speleološka istraživanja provodili u gotovo svim dijelovima Hrvatske, kao organizatori ili njihovi sudionici. Glavno područje djelovanja u prvih 10-ak godina rada bili su Žumberak i Samoborsko gorje gdje smo imali izvrsnu suradnju s tadašnjom upravom parka prirode. Istraživanja su obavljana i na Velebitu, Risnjaku, Snježniku i u drugim dijelovima Gorskog kotara, na Medvednici, na otocima Cresu, Lošinju, Mljetu, Korčuli, zatim povremeno u Lici, dolinama rijeke Krke, Korane, Dobre i Zrmanje, na Kordunu, Papuku, na Dinari i Sniježnici. Klub je organizirao 22 ekspedicije: na Velebitu, Risnjaku, Vrdovu, Cresu i Lošinju, u okolici Ravne Gore u Gorskom kotaru, Ogulinu i na području Perušića. U inozemstvu smo sudjelovali na ekspedicijama u Škotskoj i Walesu (UK, 2010.), Ukrajini (2009. i 2017.), BiH i Crnoj Gori. Naši su članovi sudjelovali i u istraživanjima u susjednoj Sloveniji na Gorjancima u suradnji s kolegama iz Kluba jamarjev Kostanjevica na Krki i Jamarskog kluba Brežice. Dolaskom Roberta Bakovića u klub 2006. on i N. Buzjak pridružuju se speleoronilačkim istraživanjima članova SO Željezničar koja su organizirali Petra Kovač Konrad i Vedran Jalžić. Sudjeluju u istraživanjima izvora i potopljenih spilja: vrela Zagorske Mrežnice, speleološkog sustava Pećine-Veliko vrelo, Pećine u Mačkovoj dragi, Velikog vrila Cetine (Glavaš), Rumina, Kosinca, Medvjeđe pećine na otoku Lošinju, vrulje Zečice i dr. Dio članova prošao je temeljnu ronilačku edukaciju u organizaciji ronilačkog kluba ZG-SUB.
Klub je već po osnutku oformio katastar speleoloških objekata koji se sastoji od podataka koje su skupili i uredili članovi SO PD Japetić (do 2000. godine) i onih koje je skupljan na istraživanjima Kluba od 2000. godine. Do rujna 2024. godine katastar broji 528 speleoloških objekata koje smo istražili samostalno ili u suradnji s drugim speleološkim udrugama. Katastar se sastoji od speleoloških zapisnika i nacrta te foto i video arhive s više tisuća fotografija i video zapisa od kojih su neki javno dostupni na klupskom kanalu na You Tube-u. U arhivi su također spremljeni i razni dokumenti iz povijesti kluba i SOPD Japetić, te časopisi, knjige i topografske karte na raspolaganju članovima. Speleofotografija je važna aktivnost pa su članovi sudjelovali na izložbama gdje su osvojili nekoliko priznanja.
Na temelju podataka klupskog katastra izrađeni su speleološki katastri Parka prirode „Žumberak-Samoborsko gorje“, Nacionalnog parka Risnjak i Pećinskog parka Grabovača, zadnji u suradnji sa Speleološkim društvom Karlovac. Klub je od 2015. godine uključen u rad u Speleološkog katastra Republike Hrvatske u okviru Informacijskog sustava zaštite prirode kojeg vodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. U Katastar je do početka 2023. godine predan set podataka i nacrta za 322 speleološka objekta i to kao samostalni unos ili unos s nekom od speleoloških udruga.
Podaci skupljeni na speleološkim istraživanjima redovito se koriste u stručnom i znanstvenom radu. Njihovi rezultati redovito su prezentirani na stručnim skupovima poput Skupa speleologa Hrvatske i skupovima u organizaciji ustanova za zaštitu prirode te na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima i simpozijima u Sloveniji, Austriji, Bosni i Hercegovini, Italiji, Slovačkoj, SAD-u i drugdje. U suradnji s PP Žumberak-Samoborsko gorje Klub je 2005. godine u Bregani organizirao Znanstveno-stručni skup istraživača krša Žumberačke gore, a 2017. i 2022. godine u suradnji s Pećinski parkom Grabovača i Geografskim odsjekom PMF-a Međunarodni znanstveno-stručni skup “Georaznolikost, geobaština i geoturizam u krškim područjima” (Perušić). U suradnji s Udrugom Breganja organizirali smo Skup speleologa Hrvatske u Samoboru održan 4.-6. 11. 2022. Rezultati istraživanja su objavljeni u više članaka u stručnim i znanstvenim časopisima i zbornicima izdanim u Hrvatskoj, Sloveniji, Slovačkoj, SAD-u te kod uglednih izdavača. Teme znanstvenih radova su iz sfere speleomorfologije, geomorfologije i hidrologije krša, mikroklime spilja i jama, istraživanja spilja i jama sa snijegom i ledom, botanike, povijesti speleologije i iz zaštite prirode. Podaci istraživanja su korišteni u izradi nekoliko disertacija, diplomskih i prvostupničkih radova na Sveučilištu u Zagrebu.
Vrlo važan dio samoborske speleološke tradicije je Samoborska speleološka škola. Klub je od 2000. do 2022. godine organizirao 18 speleoloških škola kroz koju je prošlo 114 osoba raznih zanimanja i interesa. Osim građanstva educirali smo djelatnike javnih ustanova u zaštiti prirode, pripadnike vatrogasne i drugih službi. Školovanje se obavlja u skladu s programom Hrvatskog speleološkog saveza i preporukama Međunarodne speleološke unije (UIS). U svrhu edukacije članova Klub ima suradnju sa Stanicom Samobor Hrvatske gorske službe spašavanja s kojom smo organizirali nekoliko uspješnih vježbi speleospašavanja. Odazivali smo se i aktivnostima Civilne zaštite u Samoboru i Zagrebu. Nekoliko članova sudjelovalo je u aktivnostima speleologa i alpinista na pomoći stanovništvu nakon potresa u Petrinji.
Klub je organizirao nekoliko stručnih seminara, radionica i predavanja namijenjenih speleolozima radi stjecanja novih znanja ili usavršavanja vještina koje povezuju speleologiju i tehničku kulturu: Stručni seminar o izradi i vrednovanju speleološkog nacrta (Samobor 2009.), Stručni seminar o opremanju speleoloških objekata (Samobor 2012.), Informatičko-speleološku radionicu „Obrada i izrada speleološkog nacrta u Inkscape-u“ (Samobor 2016), Radionicu o obradi fotografija u Lightroom-u (2016) i Radionicu o izradi speleoloških nacrta pomoću CAD alata (Samobor 2018). Pored toga, SKS je bio suorganizator Stručnog seminara o speleološkom katastru (Perušić 2011.) i Znanstveno-stručnog skupa “Posebne vrijednosti dubokog krša“ (Krasno 2012.). SKS redovito održava radionice za samoborsku školsku mladež, javna znanstveno-popularna predavanja, sudjeluje u manifestaciji Dani otvorenih vrata udruga te na Sajmovima mogućnosti i Smotrama Zajednice tehničke kulture Grada Samobora i Zagrebačke županije.
Članovi Kluba započeli su i realizirali niz stručnih projekata među kojima valja istaknuti sustavna speleološka istraživanja i izradu katastra PP Žumberak-Samoborsko gorje (2001.-2004.), speleoloških istraživanja Nacionalnog parka Risnjak (u tijeku), projekt „Speleološki objekti Zagrebačke županije“ (2009.-2010.), zatim „Monitoring speleoloških objekata Zagrebačke županije (2015.-2019.), monitoring Grgosovih spilja, speleološka istraživanja Značajnog krajobraza Risovac-Grabovača (u tijeku).
Velika pažnja u aktivnostima Kluba posvećuje se zaštiti prirode. Gotovo od samog početka njenog postojanja, SKS je član speleološke inicijative „Čisto podzemlje“ koja prikuplja podatke o onečišćenim speleološkim objektima RH. No, Klub je na području Žumberka i Samoborskog gorja organizirao ili sudjelovao u akcijama čišćenja i prije učlanjenja u inicijativu. Svojim značenjem ističe se eko-akcija „Medjame bez krame“ koja je započela 2005. godine u suradnji s Planinarsko-ekološkom sekcijom HPD Zagreb-Matica (PES), uz velik angažman dipl. ing. Ede Hadžiselimovića. Tijekom akcije snimljen je i dokumentarni film „Medjame bez krame“. Od tada članovi na tom području obavljaju redoviti monitoring, koji je potpomagala Javna ustanova „Zeleni prsten“ Zagrebačke županije. U sklopu aktivnosti na polju zaštite prirode klub je bio suorganizator Stručnog seminara o zaštiti špilja i podzemne faune (Ogulin 2010.). U spilji Samograd je suradnji s Pećinskim parkom Grabovača je 2021. i 2022. godine za volontere, djelatnike Ustanove i speleologe organizirana radionica o čišćenju grafita u speleološkim objektima. Tijekom 2021. i 2022. godine Klub je, na temelju svojih podataka, angažiranosti i iskustva bio aktivni sudionik radionica za izradu planova upravljanja zaštićenih područja sa speleološkim objektima i speleoloških objekata u ekološkoj mreži Natura 2000.
Napisali Nenad Buzjak i Krešimir Motočić
