Dr. Josip Poljak 1882./1922./1962.

“Ako sam vidio dalje, to je bilo zato jer sam stajao na ramenima divova.”

Issac Newton u pismu Robertu Hookeu, 1676.
Dr. Josip Poljak na Velebitu 1929. g.
Zbirka Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Dr. Josip Poljak bio je prvi predsjednik Speleološkog društva Hrvatske. U literaturi je o njegovom životu i radu napisano mnogo. Bio je vrsni geolog, geomorfolog, speleolog, planinar i fotograf s velikim terenskim iskustvom i bogatom bibliografijom koju je ostavio budućim generacijama. U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju čuva se njegova pisana i slikovna ostavština koja se sastoji od terenskih dnevnika, objavljenih i neobjavljenih skica, crteža, nacrta, karata, rukopisa i članaka te bogatog fotografskog materijala. U povodu tri važne obljetnice ovdje ćemo čuvati i omogućiti pristup samo djeliću tog bogatog materijala, prvenstveno speleološkog. Obljetnice koje obilježavamo 2022. godine su: 140. obljetnica rođenja, 100 obljetnica obrane njegove doktorske disertacije (prve u Hrvatskoj s temom iz speleologije), te 60. obljetnica smrti (20. kolovoza 1962.).

Dr. Josip Poljak rođen je 15. studenog 1882. u Orahovici. Godine 1909. završio je Filozofski fakultet u Zagrebu. Od 1909. do kraja radnog vijeka 1959. godine radio je na Geološko-paleontološkom (današnjem Hrvatskom prirodoslovnom) muzeju u Zagrebu kao kustos i ravnatelj. Jedino razdoblje kada je bio odvojen od istraživanja, pisanja i znanstvenog rada bilo je razdoblje Prvog svjetskog rata 1914.-1918. koje je proveo na frontu. Godine 1922. promoviran je u doktora filozofije obranom disertacije “Pećine hrvatskog krša” koja je u tri dijela objavljena u časopisu “Prirodoslovna istraživanja Hrvatske i Slavonije” 1913., 1914. i 1924. godine.

Prema podacima V. Kochansky-Devide (1961) svoj plodan istraživački rad pretočio je u 56 znanstvenih članaka, dvije geološke karte s tumačima, 17 stručnih radova i 112 popularnih članaka. Pisao je radove iz područja geologije, geomorfologije, speleologije, zaštite prirode i planinarstva.

Poljakov nacrt spilje Golubnjače u NP Plitvička jezera. Izvor: Poljak 1914.

Dr. Poljak je bio vrlo aktivan u popularizaciji znanstvenog i stručnog rada pa je bio član brojnih udruga: Hrvatskog prirodoslovnog društva, Hrvatskog geološkog društva (počasni član), Geografskog društva Hrvatske, Speleološkog društva Hrvatske (prvi predsjednik) i Hrvatskog planinarskog društva (potpredsjednik i urednik časopisa “Hrvatski planinar”). Bio je pasionirani fotograf. Svojim fotoaparatom bilježio je svoja terenska istraživanja na površini i u podzemlju, a fotografije je koristio u interpretaciji geoloških, geomorfoloških i speleoloških značajki. Izradio je veliki broj speleoloških nacrta. Kroz svoj muzejski rad dao je veliki doprinos razvoju današnjeg Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Isječak iz jednog od brojnih terenskih dnevnika dr. Josipa Poljaka. Velika pećina u NP Plitvička jezera.
Zbirka Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Detaljni podaci o životu i radu dr. Josipa Poljaka mogu se naći u digitalnoj zbirci. Zbirka je u nastanku i podijeljena je u dva dijela: na članke o dr. Josipu poljaku (s bibliografijama) i na članke koje je napisao.
Za uvid u zbirku i pristup materijalima iz ostavštine dr. Poljaka koji se čuvaju u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju zahvaljujem muzejskoj savjetnici dipl. ing Sanji Japundžić koja zbirku čuva i sređuje.

Ako posjedujete arhivsku građu (neobjavljene dokumente, tekstove, članke, knjige, publikacije, fotografije i dr.) koje želite priložiti u ovu zbirku slobodno nam se javite preko stranice Kontakt.
Ako koristite materijale iz ove zbirke, molimo Vas da je navedete na slijedeći način: Digitalna zbirka “Dr. Josip Poljak 1882./1922./1962”. Hrvatski speleološki savez, www.speleo.hr (datum preuzimanja).

Ulaz Smrdeće pećine ili Spilje Vile jezerkinje u kanjonu Korane, NP Plitvička jezera.
Zbirka Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.
Literatura o životu i radu:
  • Božić, V. 2003: O speleologu Josipu Poljaku povodom 120 godina rođenja (1882.-2002.). Speleo’zin, 16, 57-62. PDF
  • Božičević, S. 1962: Profesor Poljak kao speleolog. Naše planine, 9-10, 196-197. PDF
  • Japundžić, S. 2007: Fotografska ostavština dr. Josipa Poljaka. Informatica museologica , Vol. 38, No. 3-4, 89-91. PDF
  • Japundžić, S. 2018: ‘Ratne slike’ Josipa Poljaka. Informatica museologica, No. 49, 184-186. PDF
  • Kochansky-Devide, N. 1961: Dr. Josip Poljak. Geološki vjesnik, 15, 525-534*. PDF
  • Marković, M. 1962: Bibliografija radova prof. dra Josipa Poljaka. Naše planine, 9-10, 200-202*. PDF
  • Poljak, Ž. 1962: Prof. dr. Josip Poljak. Naše planine, 9-10, 193-195. PDF
  • Sakač, K. 1953: Kratki historijat speleologije u Hrvatskoj. Speleolog, Vol. 1, No. 1., 2-7. PDF
  • Sakač, K. 1984: Dr. Josip Poljak prvi hrvatski speleolog. Deveti jugosl. speleološki kongres (Karlovac, 17.-20. listopada 1984.), Zbornik radova, 817-825*. PDF

*članak sadrži bibliografiju

Članci:
  • Poljak, J. 1913: Pećine hrvatskoga krša I. Pećine okoliša lokvarskoga i karlovačkoga. Prirodoslovna istraživanja Hrvatske i Slavonije, JAZU, Svezak 1, 29-48 + Tabla I-IX. PDF
  • Poljak, J. 1914: Pećine hrvatskog krša II. Pećine okoliša Plitvičkih jezera, Drežnika i Rakovice. Prirodoslovna istraživanja Hrvatske i Slavonije, JAZU, Svezak 3, 1-5 + Table I-XIII. PDF
  • Poljak, J. 1924: Pećine hrvatskoga krša III. Pećine Hrvatskog primorja od Rijeke do Senja. Prirodoslovna istraživanja Jugosl. akad. znan. i umjetn., 15, 219-266 + Table I-VII. PDF

Zbirku održava prof. dr. sc. Nenad Buzjak
Suradnici: Sanja Japundžić, dipl. ing. (Hrvatski prirodoslovni muzej), Hrvoje Cvitanović (Hrvatski speleološki savez)