Lovel Kukuljan, Dalibor Reš, Ivan Glavaš, France Šušteršič, Srećko Božičević† , Silvio Legović, Igor Jelinić, Edo Vričić, Dino Grozić, Neven Korač, Uroš Barudžija, Andrija Rubinić, Jana Bedek, Tvrtko Dražina, Teo Delić, Dora Hlebec, Marko Lukić, Martina Pavlek, Goran Rnjak, Branko Jalžić, Neven Šuica, Venio Fabijančić
U izdanju Hrvatskog speleološkog saveza, kao druga knjiga u ediciji Spelaeologia Dinarica, pod uredničkom palicom uigranog dvojca (Hrvoje Cvitanović i Dalibor Reš), iz tiska je izašla monografija o apsolutnom klasiku speleoloških istraživanja i povijesti Hrvatske, Slovenije i Italije.
Riječ je o Jami kod Rašpora (tal. Abisso Bertarelli, slov. Žankana jama). Glavni autor knjige, Lovel Kukuljan, okupio je zavidan broj suradnika i autora pojedinih poglavlja (ili njihovih dijelova), kao i materijale dosadašnjih istraživača, što je rezultiralo ovom knjigom koja se dugo čekala.
Na 230 stranica, čitatelja čeka velika količina podataka, od samih početaka istraživanja pa do recentnih aktivnosti oko ovog nepresušnog izvora speleološkog znanja i spoznaja. Kroz devet glavnih (Uvodnik, Povijest, Speleološka istraživanja i perspektive, Geologija, Hidrogeologija i hidrologija, Morfologija i mikroklima, Biospeleologija, Onečišćenje i zaštita i Promocija), a ukupno 15 poglavlja, autori vode čvrstom stazom kroz velik broj značajki istraživanja Klasičnog krša, prirodnog fenomena koji je kroz razne dijelove povijesti mijenjao države, ali ostajao svoj…skriven i neistražen. Uz knjigu ide i prilog nacrta jame u formatu A1.
Svojevremeno najdublja jama na svijetu,kao i svi njeni dosadašnji istraživači, ovom monografijom dobili su više nego zasluženi spomenik i trajno mjesto upisa u povijest speleologije.
Istraživanja Jame kod Rašpora započela su prije više od 100 godina (1922. godine), a traju i danas te priča o Rašporu još uvijek nije blizu svog kraja.
Dosadašnjim izdanjima u ediciji Spelaeologica Dinarica, Hrvatski speleološki savez postavio je nove standarde u speleološkoj publicistici Hrvatske te će i dalje promicati povijesna i recentna istraživanja Dinarskog krša, s ciljem da što veći broj ljudi upozna jedinstvene vrijednosti i posebnosti našeg podzemlja.
Neven Šuica
